Project acronym: LIFE BEAVER
Project reference: LIFE19 GIE/SI/001111
Year of financing: 2019
Priority area: Environmental Governance & Information
Project title (SL): Živeti z bobrom, mokrišči in podnebnimi spremembami
Project title (ENG): LIFE with the beaver, wetlands and climate change
Project title (SI): Živeti z bobrom, mokrišči in podnebnimi spremembami.
Project title (HR): Živjeti s dabrom, vlažnim staništima i klimatskim promjenama
Start date: 1. 9. 2020
End date: 30. 4. 2025
Website: https://life-beaver.eu
Coordinating beneficiary: Lutra, Inštitut za ohranjanje naravne dediščine (SI)
Partners: Sveučilište u Zagrebu – Šumarski fakultet (HR), Gozdarski inštitut Slovenije (SI), Muzej Ivanić – Grada (HR)
Project budget: 913,861€
European Commission Contribution: 491.647€
Ministry of the Environment and Spatial planning contribution (SI): 124.893,00 €
Nakon više stoljeća nemilosrdnog progona i lova, prije dobrih dvijesto godina dabar bijaše gotovo istrijebljen u većini europskih zemalja, a vrsta na rubu izumiranja. U posljednih nekoliko desetljeća, uz brojne programe ponovnog naseljavanja ubrzano se vraća u povijesne habitate, a nakon što je naseljen u Hrvatsku, dabar se vraća i u Sloveniju. Na tom putu uspješno svladava različite prepreke u kultiviranom krajobrazu, uključivo i pregrade na rijekama, no, puno se teže hvata u koštac s preprekama u čovjekovom sebičnom uvjerenju da je priroda neiscrpan izvor dobara te da ju možemo bez ograničenja prilagođavati svojim potrebama i željama. I dabar prilagođava vodeni prostor svojim potrebama, ali ga ujedno čuva i obogaćuje i za druge biološke vrste – pa i za ljude: povećava biološku raznolikost i usluge ekosustava kopnenih voda. Oglodano drveće, odgrizena stabla kukuruza ili začepljen cijevni odvod samo su beznačajan danak prilagođavanju klimatskim promjenama u dosluhu s prirodom.
Ponovnim naseljavanjem u Posavini prije 24 godine, broj dabrova u Hrvatskoj iznosio je 85 životinja. Populacija najvećeg europskog glodavca danas iznosi više od 10.000 životinja; proširili su se diljem čitave Hrvatske te u dijelovima Bosne i Hercegovine, Srbije, Austrije i Mađarske. Dabrovi su iz Hrvatske doplivali i u Sloveniju – rijekama Savom, Murom, Dravom i Kupom. U obje države danas govorimo o povoljnom stanju populacije dabra. Zbog toga smo se u projektu LIFE DABAR povezali s dva hrvatska partnera: sa Šumarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu koji je zaslužan za naseljavanje dabrova, te Muzejom Ivanić-Grada, gradića u čijoj su blizini dabrovi ispušteni u prirodu i koji je dabrove usvojio do te mjere da su se uključili u cjelokupan javni život. Gradić je izvrstan primjer novog oblika suživota ljudi i dabra.
No, životni okoliš u koji se dabar vraća uvelike se promijenio: u posljednjem stoljeću u Europi smo uspjeli uništiti od 50 do 90% vlažnih staništa; samo za nove poljoprivredne površine isušili smo 377.000 km2 različitih vrsta vlažnih staništa, stoga nam već nedostaju ekosustavne dobrobiti tih dragocjenih habitata, posebno u vrijeme klimatskih promjena koje već snažno osjećamo. Kako ćemo zadržati vodu u krajobrazu, kako ćemo ju čistiti od različitih štetnih i otrovnih tvari kojima prirodu opterećuje naša civilizacija? Kako ćemo sprječavati ili barem smanjiti poplave i eroziju, kako stvarati uvjete za pad CO2, kako spriječiti nestajanje biodiverziteta vodenih okoliša? U tim zahtjevnim zadacima dabar nam može pomoći, ali ga moramo najprije upoznati i razumijeti, što je jedan od ciljeva projekta. Vrijednost ekosustavnih usluga koje nam osiguravaju vlažna staništa, stručnjaci ocjenjuju na najmanje 16.000 €/ha/godinu. Vlažna staništa koja dabar stvara ili održava lokalno mogu imati i veću vrijednost; 150 kvadratnih kilometara vlažnih staništa može pročistiti godišnje čak 32 milijuna m3 vode, a sva ta staništa može besplatno održavati i dograđivati vojska od 100.000 inženjera ekosustava – dabrova. Uz pomoć partnera, Šumarskog instituta Slovenije (Gozdarski inštitut Slovenije) gdje imaju puno iskustva s modeliranjem, u projektu ćemo ocijeniti vrijednost usluga ekosustava i dabrova te izraditi model potencijalnog širenja populacije dabra. Gdje su njezine prirodne granice?
U projektu smo si postavili i brojne zadaće na području obrazovanja i osvješćivanja, no, nastojat ćemo ih što više udaljiti od utilitaristične prosudbe koristi i šteta koje možemo imati od određene životinjske vrste. Razmišljanje o prirodnim utjecajima koje polučuje dabar sa svojim inženjerskim djelovanjem u vodenim ekosustavima, dijelit ćemo s najširom javnosti, a prije svega ćemo ga usmjeriti na ciljane skupine koje najviše dolaze u dodir s dabrom: na poljoprivrednike, šumare, vlasnike zemljišta, upravitelje voda, ribiče i lovce, a pokušat ćemo utjecati i na politiku poljoprivrede, vodoprivrede i općenito upravljanja okolišem. U tom ćemo svjetlu provjetriti i sustav ocjenjivanja »štete« koju nanose divlje životinjske vrste te s tim u vezi, i plaćanja odšteta. Zahtjevi za isplatu odšteta zbog navodnog djelovanja dabra, u Sloveniji rastu iz godine u godinu. Hoće li nam i dabar kojeg smo doveli do samog ruba izumiranja te mu uništili veći dio njegova životnog prostora, ispostaviti račun za učinjenu štetu? Kad ćemo zaključiti da smo takvim postupcima najveću štetu nanijeli sebi, a da ju možemo pokušati popraviti i uz pomoć dabra?
Dabar se, makar ne znajući, u svom djelovanju na vodeni okoliš ravna prema europskim smjernicama upravljanja okolišem te pridonosi ostvarenju njihovih ciljeva kao što su: Smjernica o habitatu, Okvirna smjernica o vodi, Smjernica o poplavama, Smjernica o nitratima, Smjernica o pitkoj vodi, Smjernica o odgovornosti za okoliš…, no, značajno pridonosi i ciljevima Strategije EU za biološku raznolikost i djeluje u smjeru prilagođavanja klimatskim promjenama.
Krajnje je, dakle, vrijeme da se ljudi prilagodimo promjenama koje dabar donosi u vodeni okoliš, a ne obrnuto. Stoga projekt LIFE BEAVER pozdravlja povratak dabra. Partneri ćemo se potruditi da će povratnika prihvatiti i žitelji područja uz vode Slovenije i Hrvatske. Bit će nam drago ako budemo postignuća projekta mogli prenijeti i na druge, posebice susjedne zemlje u kojima dabar živi ili kamo se, prirodnim putom, u budućnosti može još vratiti.
