IZGRIŽENA DABLA I GRANE
Zimi se dabar hrani korom drveća i grmlja. Tipični znakovi hranjenja dabra tragovi su glodnjaca (prednjih zubi – sjekutića). Tragovi hranjenja najčešće su uz vodu. Dabar ogloda i sruši veća stabla u tipičnom obliku pješčanog sata. Stabla uglavnom ruši u jesen i zimu kada nema druge hrane.
NASTAMBA IZNAD ZEMLJE (HUMKA)
uočljiva je građevina građena od grana i blata. Nastambe se razlikuju po obliku i veličini obzirom su dom različitom broju dabrova i građene na različitim staništima. Ako je obala vodotoka dovoljno visoka, dabrovi kopaju samo jame. Ulaz u nastambu obično je ispod razine vode i vidljiv je samo kada je vodostaj nizak.
BRANA
Ako dubina vode nije baš po ukusu dabra, prilagodit će je branom. Dabrovi najčešće grade brane na uskim vodotocima i jarcima. To mu osigurava siguran pristup nastambi i hrani. Brane su građene od različitih materijala: grana, blata, kamenja i biljnih ostatka.
DABROVI STALNI PUTEVI
Dabar koristi stalne ulazno-izlazna mjesta i staze. U strme obale mogu isopati i tunele, kako bi pristupili na kopno. Za pristup do drugih vodenih površina dabrovi također kopaju kanale, koji se napune vodom. Tako stvaraju prečace.
OTISCI STOPALA
Stražnje noge su puno veće od prvih, kožica za plivanje je samo na stražnjim nogama. Na prednjim i stražnjim nogama je pet prstiju, a često na otisku nisu svi vidljivi. Široki rep koji dabar vuče po zemlji ili grane koje povlači za sobom često briše otiske stopala.
Prednja noga: dužina 5 do 7 cm, širina 4,5 cm na otisku su obično vidljiva samo 4 prsta)
Zadnja noga: dužina 12 do 17 cm, širina 10 cm (na otisku je obično vidljivih svih 5 prstiju)
MJESTO MARKIRANJA
služi za obilježavanje teritorija svake obitelji dabrova. Tipično, životinje sagrade gomilu iz blata, pijeska, biljaka i / ili grančica i označavaju je sekretom iz analnih žlijezda i urinom. Sekret žlijezda ima vrlo karakterističan i jak miris koji podsjeća na vaniliju.
IZMET
Izmet dabra teško je uočiti jer životinje vrše nuždu u vodi. Ponekad voda poplavi izmet na obalu. Dug je 2 do 4 cm, a širok do 2 cm. Vidljiv je sadržaj vlaknastih biljaka.
ŽIVA ŽIVOTINJA
Dabra u vodi može se zamijeniti s jednom od ostalih vrsta priobalnih sisavaca: vidra, nutrija ili čak bizamski štakor. Odrasli dabar težak je i više od 30 kg i ima među svim navedenim vrstama jedini široki, plosnat rep. Nutrija je znatno manja (teška do 10 kg) i ima karakterističnu bijelu dlakavu njušku (dabrova njuška je gola). Bizamski štakor je težak do 1,5 kg i najmanji je od tih životinja. Vidra je jedini predator među navedenim vrstama, uvrštena je među kune. Okretna je, brza, vitka i ima dugačak vretenast i dlakav rep.
MRTVA ŽIVOTINJA
Dabrovi su često žrtve prometa, a uzrok smrti mogu biti i utapanje, ozljede, starost, bolesti itd.
Viri i literatura:
Campbell-Palmer R., Gow D., Needham R., Jones S., Rosell F. 2015. The Eurasian Beaver. The Mammal Society. Pelagic Publishing, Exeter. 56 str.
Kitchener A. 2001. Beavers. British Natural History Series. Whittet Books Ltd., Suffolk. 144 str.
Kryštufek B. 2003. Strokovno izhodišče za vzpostavljanje omrežij NATURA 2000 Bober (Castor fiber). Končno poročilo. Prirodoslovni muzej Slovenije, Ljubljana. 77 str.
