ANKETA MEĐU ŠIROM JAVNOŠĆU
U jesen 2021. godine u suradnji s tvrtkom Valicon proveli smo istraživanje javnog mnijenja o svijesti i stavovima o dabru. Istraživanje je provedeno na 515 stanovnika Slovenije i 502 stanovnika Hrvatske.
Uključili smo u istraživanje samo stanovnike onih krajeva u kojima je dabar prisutan ili bi se mogao proširiti zbog geografskih uvjeta tog područja. Primorska i Notarnjsko-Kraška regija nisu bili uključene u slovensko istraživanje, jer nismo otkrili dabrove na tim područjima i malo je vjerojatno da će se ondje naseliti u skoroj budućnosti (zbog prirodnih barijera). Isto tako, u hrvatskoj anketi nisu bile uključene obalne regije i županije.
Istraživanje je pokazalo relativno pozitivan stav javnosti o dabru. I u Sloveniji i u Hrvatskoj više od 70% ispitanika procjenjuje da su im osjećanja pri pomisli na dabrove barem donekle ugodni. U obje države većina ispitanika ocijenila je da su dabrovi više korisni nego štetni. Smatraju da ljudi trebaju dopustiti aktivnosti dabrova, ali i aktivno upravljati populacijom dabrova.
Otprilike polovica, 47% svih ispitanika u Sloveniji i 51% svih ispitanika u Hrvatskoj, zalaže se za prisutnost dabrova na njihovom zemljištu. Nenaklonjenih je dobra trećina ispitanika, 36% u Sloveniji i 37% u Hrvatskoj. Indiferentno u pogledu prisutnosti dabrova je 16% u Sloveniji i 12% u Hrvatskoj.
Ispitanici u obje zemlje imali su problema u poznavanju života dabrova. Oko 60% ispitanika izjavilo je da bi željeli znati više informacija o dabru. Najviše dilema otkriveno je kod definiranja tvrdnji da dabrove šum tekuće vode potiče na izgradnju brana te da dabrove brane zadržavaju vodu i smanjuju rizik od poplava (inače su obje tvrdnje točne). U obje zemlje također je primjećen relativno velik udio ljudi koji nisu bili upoznati s prehranom dabrova, jer otprilike polovica ispitanika u obje zemlje smatra da se dabrovi hrane ribom. Visok stupanj neznanja bio je vidljiv i u tvrdnji, je li dabar izumrla vrsta u zemlji već 200 godina; samo 23% ispitanika u Sloveniji i 13% ispitanika u Hrvatskoj zna da je tvrdnja točna.
Cijeli izvještaj o istraživanju možete vidjeti ovdje.
ANKETA MEĐU UPRAVITELJIMA ZAŠTIĆENIH PODRUČJA, VODA I ŠUMA
Od kraja prosinca 2021. do sredine veljače 2022. provedeno je istraživanje (anketa) u Sloveniji o svijesti i odnosu prema dabru među upraviteljima Nature 2000 i zaštićenim područjima, vodama i šumama. Upitnik smo poslali djelatnicima Slovenskog šumarskog instituta (ZGS), uključujući revirne šumare, Slovenski zavod za zaštitu prirode (ZRSVN), Slovensku upravu za vode (DRSV), Slovenski ribolovni zavod (ZZRS), Slovensku gospodarsku komoru (KGZS), Društvo za promatranje i proučavanje ptica Slovenije (DOPPS) (samo za upravitelje rezervata Ormoška laguna i Iški morost) te nacionalnih, krajobraznih i regionalnih parkova. Anketne upitnike sastavili smo na anketnom portalu 1KA, a analizu rezultata provela je tvrtka Valicon pod vodstvom Mateja Mravljeta.
Pitanja za upravljače prilagođena su u odnosu na anketu za širu javnost.
Dodali smo pitanja:
- Je li dabar prisutan u vašoj područnoj jedinici/upravnom području i ako je, na koji način se sa njim susrećete?
- Što bi bio, prema Vašem mišljenju, najveći problem zbog aktivnosti dabra na Vašem području?
Uzorak ankete sačinjavalo je 299 popunjenih upitnika, pri čemu je u cijelosti popunjeno konačnih 266 anketa.
U odnosu na širu javnost, upravitelji imaju veću svijest o životu i ulozi dabra u okolišu. Jedini problem u ovom području, koji je zadavao probleme upraviteljima, bila je tvrdnja da dabrove na izgradnju brana potiče zvuk tekuće vode; gotovo petina (19%) upravitelja složilo se s tvrdnjom, dok se u široj javnosti s tvrdnjom složilo 26% Slovenaca i 31% Hrvata.
Općenito, upravitelji su pokazali da su nešto više za prisutnost dabrova u okolišu i smatraju da bi ljudi trebali dopustiti aktivnosti dabrova, ali su istovremeno i svjesniji problema koji mogu nastati (šteta vlasnicima zemljišta) te značajno ističu potrebu aktivne kontrole i gospodarenja populacijom dabra. Štoviše, među upraviteljima najmanji postotak ispitanika (38%) složio se s tvrdnjom da se nijednog dabra ne smije ubiti.
Za polovicu ispitanika dabar je već prisutan u gospodarskom području, ali unatoč tome nemaju svi upravitelji kontakt s njim. Za one koji se u svom radu susreću s dabrovima prevladava terenski oblik rada, koji se uglavnom odnosi na promatranje stanja u prirodi te uočavanje, identifikaciju i procjenu šteta ili posljedica aktivnosti dabra.
Nisu se značajno razlikovala gledišta o korisnosti/štetnosti dabrova između javnosti i upravitelja, što ukazuje da će u budućnosti biti potrebno provoditi više akcija podizanja svijesti za obje ciljne skupine. Čak petina ispitanih menadžera (slično je kod šire javnosti) nisu mogli odlučiti, jesu li dabrovi korisni ili štetni.
Nešto veći udio od šire javnosti smatra da bi se populacija dabra na njihovom području trebala znatno povećati.
U odnosu na moguće štetne posljedice djelovanja dabra, gospodarstvenici ozbiljan problem vide u poplavljenim cestama, kućama, poplavljenim poljima i zatvorenim vodnim ispustima.
Većinu predloženih mjera zbog prisutnosti dabrova upravitelji još nisu iskoristili. Do sada se većina koristila traženjem rješenja u dostupnoj literaturi, kao i zaštitom drveća. Slično kao i u široj javnosti, među menadžerima također postoji izrazita nesklonost “nasilnijim” mjerama, poput hvatanja, ubijanja i tjeranja dabrova.
Kao najbolji oblik poticaja za veću prihvaćenost dabra na tom području, upravitelji su naveli novčani poticaj za očuvanje priobalja i obitelji dabrova, novčanu naknadu za prouzročenu štetu te posjet stručnjaka radi predstavljanja mjera za smanjenje sukoba. Osim toga, šira javnost je kao prihvatljiviju mjeru u prethodnom upitniku navela i stručnu sadnju stabala za ishranu dabrova u blizini doma.
Cijelo izvješće o istraživanju (uključujući usporedbu između upravitelja i javnosti) možete pogledati ovdje.
ANKETA MEĐU VLASNICIMA I UPRAVITELJIMA ZEMLJIŠTA
Između siječnja i ožujka 2022. proveli smo treće istraživanje javnog mnijenja, i to među vlasnicima i upraviteljima zemljišta u Sloveniji. Upitnik smo pripremili putem sustava 1KA i proslijedili ga Kmetijsko šumarskoj zbornici (poljoprivredno savjetodavna služba), poljoprivrednim poduzećima te udrugama (Zveza slovenske podeželske mladine s regionalnimi udrugami, Zveza kmetovalcev Slovenije, Sindikat kmetovalcev Slovenije, Zveza kmetov Supruge, Poljoprivredna škola Grm i biotehnička gimnazija Novo Mesto, Srednja ekonomska, turistička i poljoprivredna škola Ptuj, Fakultet za kmetijstvo i biosistemske znanosti Sveučilišta u Mariboru [Meranovo]) s ciljem prenošenja na poljoprivrednike – pojedince. Osim toga, uputili smo upitnik izravno pojedincima čije su e-adrese javno dostupne na internetu; vlasnicima ekoloških, turističkih i drugih poljoprivrednih gospodarstava.
Upitnik za vlasnike i upravitelje zemljišta djelom smo prilagodili u odnosu na prethodni i dodali četiri specifična pitanja:
- Je li dabar u vašem području prisutan i ako da, na koji način ga susrećete?
- U koju kategoriju djelatnosti pripada vaše poljoprivredno gospodarstvo?
- Koliko je najbliži potok/rijeka udaljen od vašeg zemljišta?
- Biste li bili spremni odustati od obrade zemljišta u obalnom pojasu uz vodotok (5 m za potoke ili 15 m za rijeke) i, ako jeste, pod kojim uvjetima?
Općenito, poljoprivrednici ili zemljoposjednici imaju relativno dobro osnovno znanje o ekologiji dabrova. Kao i kod upravitelja zaštićenih područja, najviše problema izazvala je tvrdnja da dabrove na izgradnju brana potiče šum tekuće vode. Među vlasnicima zemljišta, prema dosadašnjim istraživanjima, najveći udio ispitanika smatra da dabrovi smanjuju površine obrasle drvećem.
U usporedbi s javnošću i upraviteljima zaštićenih područja, među poljoprivrednicima je osjetno veći postotak onih koji imaju do neke mjere negativne osjećanja prema dabrovima (26%). Većina (60%) ipak ima do neke mjere ugodne osjećanja prema dabru.
Među posjednicima zemlje odnosno poljoprivrednicima također je (prema dosadašnjim istraživanjima) bio najveći udio ispitanika koji ne bi bili sretni kada bi mogli vidjeti dabra u divljini i koji se ne slažu s tvrdnjom da dabrovi imaju pravo na postojanje bez obzira na štetu koju čine. Samo 50% poljoprivrednika smatra da ljudi trebaju tolerirati aktivnosti dabrova, a samo 40% smatra da se dabrovi ne smiju ubijati. Prema mišljenju šire javnosti i upravitelja zaštićenih područja, relativno visok postotak vlasnika zemljišta smatra da im dabrovi uzrokuju štetu (67%), da štete cestama i mostovima (23%), da su dabrovi smetnja (30%) i da su više štetni nego korisni.
Poljoprivrednici ili vlasnici zemljišta također su više zabrinuti zbog posljedica aktivnosti dabrova od opće javnosti, iako je samo 23% ispitanika izjavilo da su dabrovi prisutni na njihovoj zemlji.
Najveći udio ispitanika odgovorio je da im je zemljište vrlo blizu vodotoka (42-48% vlasnika ima njivu, livadu ili šumu na udaljenosti do najviše 20 m od vodotoka).
Većina poljoprivrednika bila bi spremna odustati od obrade zemljišta u obalnom području u zamjenu za novčanu naknadu (33%) ili zamjenu zemljišta (30%). 12% bi bilo spremno besplatno prepustiti uzgoj na ovom području.
Većina poljoprivrednika, kao i šira javnost i upravitelji zaštićenih područja, još nisu iskoristili niti jednu od predloženih mjera za smanjenje štete od dabra. Većina ih je do sada rješenja tražila u literaturi, neki su se žalili i nadležnim tijelima. Pokušali su zaštititi i stabla.
Među poljoprivrednicima odnosno zemljoposjednicima su inače najmanji postotak onih koji smatraju da dabrova nastamba ili dabrove brane nikada se ne smiju uklanjati; samo 29% njih slaže se s ovom tvrdnjom. U usporedbi s upraviteljima zaštićenih područja i javnosti, među njima je značajno veći postotak (18%) onih koji smatraju da dabrovu kućicu ili branu mogu ukloniti kad god žele.
U usporedbi s prethodnim ispitanicima, također je veći postotak vlasnika zemljišta koji smatraju da bi se populacija dabrova trebala smanjiti, iako većina i dalje smatra da bi populacija trebala ostati ista ili se malo povećati.
Zanimljiva su opredjeljenja poljoprivrednika o oblicima poticaja za suživot s dabrovima. Novčani poticaji u sklopu agroekoloških mjera zaštite priobalja i prisutnosti dabrova na kopnu bili bi najvjerojatniji ili najvjerojatnije uvjerljivi. Potom slijedi novčana naknada štete na usjevima i stablima te posjet stručnjaka koji prezentira mjere za smanjenje sukoba.
Cijelo izvješće istraživanja vlasnika i upravitelja zemljišta možete pronaći ovdje.
