{"id":77,"date":"2021-02-24T10:10:33","date_gmt":"2021-02-24T09:10:33","guid":{"rendered":"https:\/\/life-beaver.eu\/?page_id=77"},"modified":"2024-09-18T12:15:29","modified_gmt":"2024-09-18T11:15:29","slug":"o-projektu","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/life-beaver.eu\/hr\/o-projektu\/","title":{"rendered":"O projektu"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Project acronym:<\/strong> LIFE BEAVER
Project reference:<\/strong> LIFE19 GIE\/SI\/001111
Year of financing:<\/strong> 2019
Priority area:<\/strong> Environmental Governance & Information
Project title (SL):<\/strong> \u017diveti z bobrom, mokri\u0161\u010di in podnebnimi spremembami
Project title (ENG):<\/strong> LIFE with the beaver, wetlands and climate change
Project title (SI):<\/strong> \u017diveti z bobrom, mokri\u0161\u010di in podnebnimi spremembami.
Project title (HR):<\/strong> \u017divjeti s dabrom, vla\u017enim stani\u0161tima i klimatskim promjenama
Start date:<\/strong> 1. 9. 2020
End date:<\/strong> 30. 4. 2025
Website:<\/strong> https:\/\/life-beaver.eu<\/a>
Coordinating beneficiary:<\/strong> Lutra, In\u0161titut za ohranjanje naravne dedi\u0161\u010dine (SI)
Partners:<\/strong> Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu \u2013 \u0160umarski fakultet (HR), Gozdarski in\u0161titut Slovenije (SI), Muzej Ivani\u0107 \u2013 Grada (HR)
Project budget:<\/strong> 913,861\u20ac
European Commission Contribution:<\/strong> 491.647\u20ac
Ministry of the Environment and Spatial planning contribution (SI):<\/strong> 124.893,00 \u20ac<\/p>

Nakon vi\u0161e stolje\u0107a nemilosrdnog progona i lova, prije dobrih dvijesto godina dabar bija\u0161e gotovo istrijebljen u ve\u0107ini europskih zemalja, a vrsta na rubu izumiranja.\u00a0<\/strong>U posljednih nekoliko desetlje\u0107a, uz brojne programe ponovnog naseljavanja ubrzano se vra\u0107a u povijesne habitate, a nakon \u0161to je naseljen u Hrvatsku, dabar se vra\u0107a i u Sloveniju. Na tom putu uspje\u0161no svladava razli\u010dite prepreke u kultiviranom krajobrazu, uklju\u010divo i pregrade na rijekama, no, puno se te\u017ee hvata u ko\u0161tac s preprekama u \u010dovjekovom sebi\u010dnom uvjerenju da je priroda neiscrpan izvor dobara te da ju mo\u017eemo bez ograni\u010denja prilago\u0111avati svojim potrebama i \u017eeljama. I dabar prilago\u0111ava vodeni prostor svojim potrebama, ali ga ujedno \u010duva i oboga\u0107uje i za druge biolo\u0161ke vrste \u2013 pa i za ljude: pove\u0107ava biolo\u0161ku raznolikost i usluge ekosustava kopnenih voda. Oglodano drve\u0107e, odgrizena stabla kukuruza ili za\u010depljen cijevni odvod samo su bezna\u010dajan danak prilago\u0111avanju klimatskim promjenama u dosluhu s prirodom.<\/strong><\/p>

Ponovnim naseljavanjem u Posavini prije 24 godine, broj dabrova u Hrvatskoj iznosio je 85 \u017eivotinja. Populacija najve\u0107eg europskog glodavca danas iznosi vi\u0161e od 10.000 \u017eivotinja; pro\u0161irili su se diljem \u010ditave Hrvatske te u dijelovima Bosne i Hercegovine, Srbije, Austrije i Ma\u0111arske. Dabrovi su iz Hrvatske doplivali i u Sloveniju – rijekama Savom, Murom, Dravom i Kupom.\u00a0 U obje dr\u017eave danas govorimo o povoljnom stanju populacije dabra. Zbog toga smo se u projektu LIFE DABAR povezali s dva hrvatska partnera: sa \u0160umarskim fakultetom Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu koji je zaslu\u017ean za naseljavanje dabrova, te Muzejom Ivani\u0107-Grada, gradi\u0107a u \u010dijoj su blizini dabrovi ispu\u0161teni u prirodu i koji je dabrove usvojio do te mjere da su se uklju\u010dili u cjelokupan javni \u017eivot. Gradi\u0107 je izvrstan primjer novog oblika su\u017eivota ljudi i dabra.<\/p>

No, \u017eivotni okoli\u0161 u koji se dabar vra\u0107a uvelike se promijenio:\u00a0 u posljednjem stolje\u0107u u Europi smo uspjeli uni\u0161titi od 50 do 90% vla\u017enih stani\u0161ta; samo za nove poljoprivredne povr\u0161ine isu\u0161ili smo 377.000 km2<\/sup> razli\u010ditih vrsta vla\u017enih stani\u0161ta, stoga nam ve\u0107 nedostaju ekosustavne dobrobiti tih dragocjenih habitata, posebno u vrijeme klimatskih promjena koje ve\u0107 sna\u017eno osje\u0107amo. Kako \u0107emo zadr\u017eati vodu u krajobrazu, kako \u0107emo ju \u010distiti od razli\u010ditih \u0161tetnih i otrovnih tvari kojima prirodu optere\u0107uje na\u0161a civilizacija? Kako \u0107emo sprje\u010davati ili barem smanjiti poplave i eroziju, kako stvarati uvjete za pad CO2<\/sub>, kako sprije\u010diti nestajanje biodiverziteta vodenih okoli\u0161a? U tim zahtjevnim zadacima dabar nam mo\u017ee pomo\u0107i, ali ga moramo najprije upoznati i razumijeti, \u0161to je jedan od ciljeva projekta. Vrijednost ekosustavnih usluga koje nam osiguravaju vla\u017ena stani\u0161ta, stru\u010dnjaci ocjenjuju na najmanje 16.000 \u20ac\/ha\/godinu. Vla\u017ena stani\u0161ta koja dabar stvara ili odr\u017eava lokalno mogu imati i ve\u0107u vrijednost; 150 kvadratnih kilometara vla\u017enih stani\u0161ta mo\u017ee pro\u010distiti\u00a0 godi\u0161nje \u010dak\u00a0 32 milijuna m3 <\/sup>vode, a sva ta stani\u0161ta mo\u017ee besplatno odr\u017eavati i dogra\u0111ivati vojska od 100.000 in\u017eenjera ekosustava \u2013 dabrova. Uz pomo\u0107 partnera, \u0160umarskog instituta Slovenije (Gozdarski in\u0161titut Slovenije) gdje imaju puno iskustva s modeliranjem, u projektu \u0107emo ocijeniti vrijednost usluga ekosustava i dabrova te izraditi model potencijalnog \u0161irenja populacije dabra.\u00a0 Gdje su njezine prirodne granice?<\/p>

U projektu smo si postavili i brojne zada\u0107e na podru\u010dju obrazovanja i osvje\u0161\u0107ivanja, no, nastojat \u0107emo ih \u0161to vi\u0161e udaljiti od utilitaristi\u010dne prosudbe koristi i \u0161teta koje mo\u017eemo imati od odre\u0111ene \u017eivotinjske vrste. Razmi\u0161ljanje o prirodnim utjecajima koje polu\u010duje dabar sa svojim in\u017eenjerskim djelovanjem u vodenim ekosustavima, dijelit \u0107emo s naj\u0161irom javnosti, a prije svega \u0107emo ga usmjeriti na ciljane skupine koje najvi\u0161e dolaze u dodir s dabrom: na poljoprivrednike, \u0161umare, vlasnike zemlji\u0161ta, upravitelje voda, ribi\u010de i lovce, a poku\u0161at \u0107emo utjecati i na politiku poljoprivrede, vodoprivrede i op\u0107enito upravljanja okoli\u0161em. U tom \u0107emo svjetlu provjetriti i sustav ocjenjivanja \u00bb\u0161tete\u00ab koju nanose divlje \u017eivotinjske vrste te s tim u vezi, i pla\u0107anja od\u0161teta. Zahtjevi za isplatu od\u0161teta zbog navodnog djelovanja dabra, u Sloveniji rastu iz godine u godinu. Ho\u0107e li nam i dabar kojeg smo doveli do samog ruba izumiranja te mu uni\u0161tili ve\u0107i dio njegova \u017eivotnog prostora, ispostaviti ra\u010dun za u\u010dinjenu \u0161tetu? Kad \u0107emo zaklju\u010diti da smo takvim postupcima najve\u0107u \u0161tetu nanijeli sebi, a da ju mo\u017eemo poku\u0161ati popraviti i uz pomo\u0107 dabra?<\/p>

Dabar se, makar ne znaju\u0107i, u svom djelovanju na vodeni okoli\u0161 ravna prema europskim smjernicama upravljanja okoli\u0161em te pridonosi ostvarenju njihovih ciljeva kao \u0161to su: Smjernica o habitatu, Okvirna smjernica o vodi, Smjernica o poplavama, Smjernica o nitratima, Smjernica o pitkoj vodi, Smjernica o odgovornosti za okoli\u0161…, no, zna\u010dajno pridonosi i ciljevima Strategije EU za biolo\u0161ku raznolikost i djeluje u smjeru prilago\u0111avanja klimatskim promjenama.<\/p>

Krajnje je, dakle, vrijeme da se ljudi prilagodimo promjenama koje dabar donosi u vodeni okoli\u0161, a ne obrnuto. Stoga projekt LIFE BEAVER pozdravlja povratak dabra. Partneri \u0107emo se potruditi da \u0107e povratnika prihvatiti i \u017eitelji podru\u010dja uz vode Slovenije i Hrvatske. Bit \u0107e nam drago ako budemo postignu\u0107a projekta mogli prenijeti i na druge, posebice susjedne zemlje u kojima dabar \u017eivi ili kamo se, prirodnim putom, u budu\u0107nosti mo\u017ee jo\u0161 vratiti.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Project acronym: LIFE BEAVERProject reference: LIFE19 GIE\/SI\/001111Year of financing: 2019Priority area: Environmental Governance & InformationProject title (SL): \u017diveti z bobrom, mokri\u0161\u010di in podnebnimi spremembamiProject title (ENG): LIFE with the beaver, wetlands and climate…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-77","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/life-beaver.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/77","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/life-beaver.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/life-beaver.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/life-beaver.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/life-beaver.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=77"}],"version-history":[{"count":26,"href":"https:\/\/life-beaver.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/77\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10294,"href":"https:\/\/life-beaver.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/77\/revisions\/10294"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/life-beaver.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=77"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}